MARIN DRŽIĆ:

NOVELA OD STANCA

Bilješke o piscu:

Njegova najznačajnija djela su: Pomet, Tirena, Novela od Stanca,

Dundo Maroje, Pjerin, Mande, Arkulin, Skup, Grižula, Hekuba.

Kratki sadržaj:

Mladi su se Dubrovčani (Vlaho, Miho i Dživo Pešica) sastali, kao skoro

svake večeri, nakon što su im roditelji išli spavati. Govorili su o tome kako

varaju svoje roditelje, koji misle da oni spavaju, a oni odlaze vani. Miho je

opisao kako on vara svoje roditelje, njegov otac zatvori kuću a čim mu

roditelji odu u krevet on se obuče i izađe kroz prozor svoje sobe. Miho je

rekao da je čuo da je jučer u grad došao neki smiješan gospodin koji nije

našao stan i spava ispred fontane i da je donio kozle, grudu i sir te da bi

mu mogli učiniti neku novelu (šalu). Dživo je otišao kod Stanca i počeo je

pričati. Stanac mu je rekao da je donio tržak te da ga nitko nije htio

ugostiti pa je morao prenoćiti na ulici kraj fontane. Dživo mu je rekao da

je on trgovac i da trguje goveda. U razgovor sa Stancem Dživo je rekao

Stancu da on nije uvijek bio tako mlad, već da su ga pomladile vile kad je

došao u grad. Dživo i Stanac se predstavljaju. Nakon toga Stanac je rekao

da mora doma jer bi mu onda supruga vikala. Stanac i Dživo su se

pozdravili i Dživo je otišao kod Vlaha i Miha kojima je rekao da Stanac

vijeruje sve što mu se kaže. Nakon što je Dživo opisao što je ispričao

Stancu oni su se obukli u vile i otšli ga malo zafrkavati. Jedna je vila

pričala Stancu, zatvorila mu oči i zavezala ruke, dok su mu druga dvojica

uzela sir, tele i grudu a novac su mu ostavili. Kad je Stanac otkrio prevaru

počeo je vikati za njima ali je već bilo prekasno.

Analiza likova:

Stanac

Stanac je stari seljak koji dolazi u Dubrovnik iz istočne Hercegovine da bi

prodao kozle, sir i grudicu te da nešto zaradi. On je bio jako naivan i

vjerovao je da se Sedmi muž (Dživo) pomladio, pa je pomislio da se to

može dogoditi i njemu.

Vlaho, Miho i Dživo Pešica

Mladi Dubrovčani koji se žele u karnevalskoj noći zabaviti.

Dživo, najdomišljatiji među njima, preobučen u seljačku nošnju

predstavlja se Stancu kao Sedmi muž, trgovac iz Gacka. On je opisao

Stancu kako je i on bio star kad je došao u Dubrovnik i na svu sreću nije

ga nitko primio u svoju kuću, te su ga vile pomladile.

Zaključak:

Držićevo djelo nas uči kako ne smijemo vjerovati sve šta nam netko kaže,

pogotovo strana osoba, bez obzira na to koliko nam to pogodovalo.

Naša naivnost nam na kraju može škoditi i dovesti nas u neprilike.

PETAR HEKTOROVIĆ:

RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE

Bilješke o piscu:

Petar Hektorović (1487. - 1572.), rođen je u Starigradu. Otac mu se zvao Marin te je bio na čelu plemstva, kad su odbijali zahtjeve puka. Kada su Turci udarili na Hvar, najviše je stradao Starigrad, a Petar se jedva spasio preplovivši u Italiju na ribarskom čamcu. Da sačuva sebe i građane, kada bi se napad ponovio, sagradio je Tvrdalj, utvrdu blizu svoje palače pomoću čega su se spasili on i svi oni koji su se u nju sakrili. Umro je 1572. godine kada su Turci ponovo udarili. Njegovo najpoznatije djelo je “Ribanje i ribarsko prigovaranje”.

Kratki sadržaj:

Prvi dan

Hektorović piše prijatelju Brtučeviću da je odlučio provesti tri dana na moru radi odmora. Krenuo je sa dva ribara, Paskom i Nikolom, a sa sobom su uzeli i sav ribarski pribor. Na početku nisu puno lovili, a pred kraj su ulovili mnogo riba i jednog velikog zubaca. Tada su se uputili prema obali da bi skuhali ručak. Pošto im je u leđa puhao vjetar, nisu morali veslati te su na putu pričali narodne pitalice. Na obali su skuhali ručak te su pogostili i druge kmetove. Dva su ribara ispjevali Hektoroviću jednu narodnu počasnicu. Na kraju su kmetovi upitali Hektorovića kako nastaju rijeke te im je on to objasnio.

Drugi dan

Dok su drugo jutro brodarili Pasko je zapjevao narodnu pjesmu “Kraljević Marko i brat mu Andrijaš“, a za njim Nikola pjesmu “Kada mi se Radoslave...”, koje je Hektorović zapisao. Nakon daljnjeg ribarenja i

veslanja, nakon ručka zapjevali su kmetovi u dva glasa “I kliče divojka”. Predvečer su otišli do Nečujma gdje je neko vrijeme živio Marulić. Hektorović je hvalio starog pjesnika i grad Split. Navečer su se još zabavljali narodnim pitalicama.

Treći dan

Poslije šetnje Nečujmom i spominjanjem slavnih ljudi, nastavili su ribolov. Hektorović je spomenuo mnogo vrsta riba. Na moru su susreli nekog Hektorovićevog znanca s društvom. U razgovoru su spomenuli Hektorovićevu kulu Tvrdalj. Nakon što su se rastali, ribari nastave veslati te pričaju stare priče koje Hektorović zapisuje. Predvečer su ušli u jednu uvalu u kojoj su nakon večere nastavili pjevati i pričati priče. Hektorović je sjedeći uz obalu razmišljao kako postoji mnogo siromašnih ljudi, ali koji u sebi imaju veliko bogatstvo uma. Nakon toga zahvali kmetovima te krene kući te zaželi da još doživi takve dane.