3582428812

S Romanikd

Rascjepkanost Europę u romanici 11. i 12 stoljeće

"Na europskome kontinentu, na povrśini na kojoj je danas thdesetak drżava, tada ih je bilo dvjestobnjak. Dovoljr>o je spomenuti kako je takvih drżavica, samo na podrućju danaśnje Njemaćke, bilo Ćak 72, a na tlu Italije tridesetak. No, pnsjetimo se kako je Karlo Veliki u 9 stoljeću bio ujedimo gotovo cijelu zapadnu Europu, a da u doba Rimskog carstva, msu samo zemlje oko Sredozemlja, nego i velik dio Europę, bile u sastavu jedne drźave.

Osim sto se svaka jedimca (vojvodstvo, grofovija, kneźevma, kraljvina itd.) zatvarala u svoje granice granice, unutar njih je bila joś veća rascjepkanost jer je temelj pnvrede bila zemljoradnja, pa je svatko źestoko bramo vlasbti posjed, te su se jedan do drugoga mzali posjedi triju glavmh nositelja druśtvenog źivota: plemstvo, svećenstvo i gradanstvo.

Karta Europę toga doba doima se poput tkaninę usitnjena ukrasa, a simboli kakvima bismo mogli pnkazaO tu trodjelnu moc bili bi plemićki dvora, samostani i gradovi. Ćał. i unutar svakog većeg grada bila je slićna unutarnja podjęła.

Takva naćm organizacije druśtva i iskonśtenja prostora - kad su sile śto drźe na okupu pojedim dio, mogli bismo reći sile ogradivanja i odvajanja, moćmje od silą śto ih povezuju - naśao je svoj izraz i u naćinu komponiranja u likovnoj umjetnosb, pa ga możemo promatrati odnosno "ćitab” i u tlocrtu gradevma i u naćinu komponiranja vanjskih oblika. Dva zalcona śto kao da vladaju tadaśnjom arhitekturom, ali i likovmm umjetnostima u cjelim, mogli bismo nazvab załconom zbrajanja (adicije) i podredivanja (subordinacije)."

Radovan lvanćević