3582461156

MAKROEKONOM1J A

MAKROEKONOM1JA proucava ekonomiju kao cjelinu, gleda sveukupne razine proizvodnje, zaposlenosti. i cijena u nckoj drzavi

P1TANJA:

1.    Zasto sc proiyvodnja i zaposlenost nekada smanjuju te kako osłabili te pojave?

2.    Koji su razlozi za inflaciju cijena, le kako ju drzali pod nadzorom?

3.    Kako drzava może povecati svoju stopu ekonomskog rasla?

Postoji nuzan izbor izmcdju visokog rasla i zaposlenosti iii niske inflacije. Nije moguce imali oboje.

ClLJEYl:

1.    VISOKA RAZINA PROIZVODNJE (osigurava stabilan rast)

2.    ZAPOSLENOST

3.    STAB1LNOST CIJENA

I.NSTRUMENT1:

1.    FISKALNA POLITIKA (izdaci drzave, porezi)

2.    MONETARNA POLITIKA (nadzór ponude novca)

3.    POLITIKE DOHODAKA (na!ogodavni nadzór)

CTLJEYT MAKROEKONOMUE

1.    MJLRLNJE PROIZYODNJE:

Mjera trzisnc vrijednosii svih Finalnih dobara i usługa proizvedenih u nekoj zemlji ijekom godine je brudo domaci proizvod (GDP). Dijeli sc na:

1.    NOMINALNI: Mjeren u stvamim trzisnim cijenama

2.    REALNI: Mjeren u stalnim. nepromijenjivim cijenama. Odaberemo baznu godinu te naknadni rast amortiziramo za vrijednost inflacije

POTENCłJALNl GDP: Dugorocni trend realnog GDP-a. maksimalna kolicina koju ekonomija może proizvesti uz stabilne cijenc. To je proizvodnja s visokom razinom zaposlenosti, jer kad je ekonomija pri svom potencijalu, zaposlenost je visoka.

JAZ GDP-a: Razlika izmedju stvarnog i potencijalnog GDP-a.

2.    STOPA NEZAPOSLENOST1: Niska proizvodnja trazi mało rada i povisuje nezaposlenost, dok visoka proizvodnja ci ni obrnuto.

3.    STABILNE C1JENE: Slobodno trziste je najefikasnije i treba ga zadrzali, ali nekad je pozeljno uplesti se da bi se sprijecili brzi rastovi i padovi cijena koji deslabiliziraju ekonom ij u.

CP1 - INDEKS CIJENA POTROSACA: Predstavlja mjeru razine cijena, na nacin da se promatra trosak fiksne kosarice dobara (brana, odjeca, stanovanje...)

STOPA INFLACIJE: Promjena razine cijena, stopa njihovog rasla iii pada od jedne do druge godine.