1
Jasna Horvat
http://www.jasnahorvat.com
Izgubljena vila
Mali leksikon slavenske mitologije
Alemovo sedmo nebo je Svarogovo nebo. Nalazi se u
Alemovo sedmo nebo
Svitogoru, ponad sedme gore u kojoj je Svarogovo
prebivalia
te. U njemu leti ptica Alemperka sjajnih krila koja
osvjetljavaju cijelu okolinu. Alemperka ima svojstvo
razaznavati sve a
to se u njezinoj blizini misli. Kako je
odavala i Svarogove misli, Svarog joj uobi%0ńajeno prstenuje
kljun kada ju izvodi u obilazak svijeta.
Avari (Obri) od najranijih su vremena nadaleko bili %0ńuveni po
Avari
svireposti, i sklonosti plja%0ńki putnika namjernika. Bili su
predstavnici nomadskoga naroda, mongolskoga podrijetla,
koji se spominje već prije IV. stoljeća. Prvotno su bili
nastanjeni u Pobajkalju, a zatim u Podunavlju. Kao savezni
Bizanta, Hrvati su u ratu protiv Avara osvojili danaa
nju
Hrvatsku, te su se na njezinim prostorima trajno nastanili.
Nakon 626. godine, Avarska moć je u potpunosti oslabila, a
njihov se utjecaj sve via
e ograni%0ńavao samo na Panoniju.
Ostaci Avara zadr~
ali su se do X. stoljeća na podru%0ńju Like te
oko danaa
njega GyQ
ra u Ma
arskoj. Kako su Avari bili
poznati kao dobri konjanici, i nemilosrdni ratnici, i danas se
pod avarstvompodrazumijeva barbarstvo.
Nalazi se u korijenu Drveta Svijeta. U njemu su Crnobogov
Bezdan
%0ńeli%0ńni zamak Temanava i Rijeka Zaborava.
Na dnu Crnobogovoga carstva valjaju se same grdosije,
zmije, zmajevi, a~
daje, more, jadi i bjesovi. Tamo caruju
Srd~
ba, Krivda, Pakost, Zloba i Jal.
Za razliku od svjetlih bo~
anstava, u carstvu podzemnoga
Crnobog
svijeta stoluje Crnobog, 
ernebog, Zlebog. On je suprotnost
dobrim i svijetlim bozima neba i zemlje, koji daruju, a
tite i
brane. Poznat je i pod imenima Mrako%0ń, Suronja i Mrko%0ń.
Podrijetlo mu je u Pramraku, a postojbina mu je podzemni
svijet mraka. Crnobog je otvoreni suparnik Svjetloboga,
vje%0ńito je ispunjen gnjevom i bjesnilom, posebice prema
nadzemaljskim i zemaljskim bogovima. Crnobog kao rua
itelj
ima i ulogu neumitnoga suca srodnih dua
a. K njemu sti~
u svi
oni koji su za zemaljskoga ~
ivota bili u okrilju Krivde i
2
Nepravde, kako bi im on donio neumitnu i neumoljivu
presudu. Njegova najbli~
a pratnja i dvorjanici su: Podvala i
La~
, Kra
a, Krivda i Nepravda, Pakost i Zloba. Nad njima
vlada pakleno Trojstvo (Mr~
nja, Zlo%0ńin i Nesloga).
Stoluje u Temnavi, podignutoj u Bezdanu.
Nalazi se u Svitogorskoj utvrdi, u njemu obitavaju poginuli
Dom Junaka
junaci. Nakon a
to %0ńasnom smrti poginu, vile bojovnice ih
dovode u Dom Junaka, na %0ńijim vratima ih do%0ńekuje bo~
ica
Slava rogovima opojne medovine.
Nalazi se u Svitogorskoj utvrdi, posjeduje sjajne dvorane u
Dom Slave
kojima borave izabrani, %0ńasni uzvanici. U njemu stoluje
bo~
ica Slava s vilama bojovnicama. Od tamo ih na bojia
te
a
alju Svevid, Staribog Vojin i Perun. Na bojia
tu vidaju
ranjene, a poginule junake odvode u Dom Junaka.
Svjetsko stablo je pri stvaranju svijeta posadio Svarog. Ono
Drvo Svijeta
ve~
e nebo, zemlju i podzemne prostore Bezdana. U njegovoj
se kroa
nji nalazi Nav. Iz njega kaplje medovina kojom se
pomla
uju bogovi i svi stanovnici Nava. To je piće bogova,
ponekad bijelo, ponekad zlatno ~
uto. Uz njega je i izvor ~
ive
vode koji ozdravljuje, kao i gajevi bogova. Do njega su i vile
su
enice. %7ńile mu zadiru u tamno carstvo Crnoboga dopirući
do pod same limene dvore u Temnavi. Vjerovalo se kako je
Drvo Svijeta jesenovo stablo (ponekad jela) te kako je ono
osovina svijeta.
Hrastovo drvo od kojega je Svarog napravio prvoga
Hrastov dub
mua
karca. Prema nekim predajama, vjerovalo se kako su svi
ljudi postali od drveća, te se stoga u svakom stablu nazire po
jedno biće.
Nazivan je joa
i Gerovit, prvotni bog razbuktjeloga proljeća, a
Jarovit
kasnije, najoa
triji ljuti bog ma%0ńa, ratne huke i buke. Jarovit je
potomak Svaro~
ića, ~
ena mu je Lada, boginja plodnosti,
ljepote i ljubavi. U miru je predstavljen kao bog koji priprema
rat. Njegova su ratni%0ńka obilje~
ja luk i strijelica u juria
nom
stavu. Ostala su mu ratni%0ńka obilje~
ja crni trak i ma%0ń. Crni
trak je crna duguljasta, trokutasta vrpca sa Svarogovom
svastikom. Pod tim su stijegom odlazili u rat stari hrvatski
pomorski ratnici.
Jad predstavlja utjelovljeno izjedanje. U svom obilasku
Jedogonja
svijeta osjeća neprekidnu glad. Bijes straa
i zemaljski svijet,
dok Jad nastoji prigrabiti i koji ljudski ~
ivot. Jad i Bijes su
nerazdvojni, obilaze zemlju kao dva straa
ila. Oba su
Crnobogovi pomoćnici, me
usobno nerazdru~
ivi. Njihovi
nepomirljivi neprijatelji su Jedogonja i Bjesogonja
(Bjesomor). Jedogonja ima oblik letećega psa, dok
Bjesogonja u%0ńestalo poprima oblik vjetra i ima zadaću
pomora bijesova.
3
Lipovo drvo od kojega je Vida izmodelirala prvu ~
enu i
Lipov dub
udahnula joj dah ~
ivota.
Dobri patuljci, ljube mlade djevice, za kojima neobi%0ńno
Malić
%0ńeznu. Noću plea
u na a
umskim livadama ili kraj voda u sjaju
mjese%0ńine. Stanuju po bre~
uljcima. Pravi su mudrijaa
i i
lukavci. Prema ljudima su naj%0ńea
će dobroćudni. Imaju svoga
kralja i kraljicu. 
uvari su kućnih ognjia
ta. Me
u dobre
patuljke spadaju i maleni, sasvim sitni patulj%0ńići zvani
krasnoludki.
Vjerna pratilja Crnoboga je Morana (Mora, Morena,
Morana
Marzana), zla boginja zime i hladnoće koja predstavlja
zatorne sile zimske prirode. Njezina snaga je najja%0ńa za
zimskoga doba, kada se pojavljuje u liku zle ~
ene koja juri na
metli kao Je~
ibaba, Jaga baba, baba Ruga, baba Roga. U
ostalim godia
njim dobima zna se pojavljivati u obliku mlade,
ali pohlepne i pohotne ~
ene koja se noću uvla%0ńi pod kućne
krovove kako bi izjedala slabiće (posebice duhovno slabu
djecu i momke). Joa
i danas mnogi vjeruju kako Morana noću
napada svoje izabranike, te ih u snovima tia
ti i zaustavlja im
disanje. Poznata je i kao svadljivica, te kao zagovornica
izdaje i osvete.
Nav je mjesto na kojemu su obitavala svjetla bo~
anstva.
N av
Nalazi se u kroa
nji Drveta Svijeta.
Bog gromovnika, vlada zemaljskim nebom, zemljom, zrakom
Perun
i oblacima. Nazivan je joa
Da~
dbog, Plivnik, Strilbog, Porin.
Kao najstariji Svarogov i Vidin sin, naoru~
an je gromovima,
munjama i vatrenim strijelama.
O~
enio je divku Peruniku s kojom je imao potomke. Perunika
je kao uzorna dru~
ica bila zaa
titnica braka, te je ljudske
poroke, kao i Perun, tea
ko ka~
njavala. Njihovi potomci su
nazivani Perunovi, ili Perunovići. Perun je imao brojne uloge:
zaa
titnik je ljudi i darivalac zemlje, krotilac je oluja na moru,
zaa
titnik brodara i poljodjelaca (tada ga nazivaju Plivnik),
zaa
titnik je doma i ljudi, bog je rada i pravde, jamac je mira (i
me
unarodnoga prava), %0ńasti i vjere, zaa
titnik je naroda i
%0ńuvar me
aa
a, ratnik je i osvetnik pravde i vjerolomstva, kao i
krive zakletve.
Zidine mu dopiru do petoga kata Svarogove utvrde. U njemu,
Perunovi dvori
na vrletnim liticama, obitavaju Perun i njegova dru~
ica
Perunika. Iza Perunovih dvora steru se dvorovi Zarova i
ostalih gradina Svitogorskih dvorova.
Jedan od Svaro~
ića, otac i bog vjetra, zaa
titnik bojnika.
Stribor
Najvia
e je zazivan od mlinara i la
ara, kako bi im udijelio
povoljan ili blag vjetar. U davna doba vjetrovi su bili ne samo
zazivani, već i obo~
avani.
Vrhovno svjetlo bo~
anstvo je Svarog (Staribog, Stari Vid,
Svarog
4
Via
nji, Prabog, Praotac, u Bugara  Svaro, Uran, indijski
Varuna, iranski Zaruana, gr%0ńki Uranos, latinski Uranus, tj.
Coleum). On je najmoćniji i najsilniji bog, praotac je svih
bogova i vje%0ńna je svjetlost. Stolovao je na prijestolju
vje%0ńnosti, u najvia
im nebeskim dvorima (Vidovi dvori
prasvjetlosti ili Svantedveri). Svarog ima tri osnovne
funkcije: on je Tvorac, vrhovni sudac i vje%0ńni putnik, te
Svevid i Sveznadar.
Svaro~
ići su Svarogovi i Vidini potomci. Najpoznatiji
Svaro~
ići
Svarogovi potomci su Perun, Stribor, Svevid i Tatomir.
Svaro~
ići se joa
nazivaju i Svarozi ili Svarunovi.
Blagi bog nebeskoga kruga i blagoga sun%0ńanoga svjetla, koje
Svevid
o~
ivljuje prirodu. Ljubimac je oca Svaroga. Nazivali su ga i
Vid, Vido, Sutvid, Jaki Vid, Jakibog, Svanimir.
Svevid je poznat kao suna%0ńno bo~
anstvo, te se uz njega ve~
u
pridjevi - (blistavi, sjajni, presvjetli. On je najmla
i Svarogov
potomak, koji u svom odrastanju prolazi kroz inkarnacije. Od
mladoga Svevica s odmakom godine prema ljetu, postaje
Zoran i Jaki Vid, i kao takav postaje dovoljno sna~
an mladi
nebeski bog, za provo
enje Svarogovih naredbi. Posvećen mu
je jasen. Predstavnik je %0ńiste pravde i plodnosti. Najljepa
i je i
najsvjetliji bog svih bo~
anstava. Kako je predstavnik i nosilac
svjetlosti, vje%0ńito je mlad i pomla
en kao  rujno proljetno
jutro. U neprekidnom je sukobu sa 
rtom (Suronjom),
mra%0ńnim bo~
anstvom iz roda Crnoboga.
Svitava (Svijetligrad) je grad mladoga Svevida koji nadaleko
Svitava
svijetli i rasvjetljuje zrakama ~
ive svjetlosti. U njemu sjedi
pobjednik svjetla  mladi Svevid.
Svitogor je grad bogova svjetla, bo~
ica i njihovih miljenika.
Svitogor
Na %0ńelu Svitogora je Svarog, vrhovnik ostalih bogova.
Izme
u Svitogora i ovoga svijeta zjapi pusti bezdan, ozna%0ńena
bijelim danom i mrklom noći. Svarogova kula uzdi~
e se kroz
sedam neba na sedam katova. Svaki kat ima jedna vrata,
svaka vrata otvara samo jedan klju%0ń. Sedmo nebo je najvia
e,
ozna%0ńava vrhunac bla~
enstva, i osobne Svarogove odaje.
Iz Svitogora vode dvoja vrata u svijet. Jutarnja vrata se
nazivaju i jutrenja i nalaze se na istoku Svitogora.
Na njih sviće Zora i na njih ishode danje svjetlonoa
e. 
uvar
im je ~
uti hrt Karaman, umiljati, vrli pas danjega neba.
Karaman je pasoglavac, bo~
anski div, majka mu je nebeska
kuja Zarama.
Ve%0ńernja vrata vode u pusti svijet tamne noći. Ona se
rasklapaju noću pri sutonu, i nalaze se na zapadu Svitogora.
Na njih ishode noćne lu%0ńonoa
e. 
uvar im je vrani garov
pasoglavac Zagar ili Ogar. I Zagar je bo~
anski div, majka mu
je, kao i Karamanu, nebeska kuja Zarama.
5
Tatomir je bog Mjeseca. Kao beba iskrao se iz zipke i ukrao
Tatomir
Moranin crni biser. Ona ga je kaznila tako a
to mu je dua
u
rastrgala na dijelove. Iako mu je Svarog uspio sve dijelove
ponovno vratiti u cjelinu, Tatomir nikada ne nalazi mir sa
sobom i sa svojim ~
eljama.
Temnava je Crnobogov %0ńeli%0ńni zamak, koji se nalazi u
Temnava
Bezdanu, u korijenu Drveta Svijeta. Uz Temnavu te%0ńe Rijeka
Zaborava. Oko mrkih Temnavinih zidova struji, poput
ognjene rijeke, plavi ognjeni plamen, simbol vje%0ńnoga
izgaranja.
Svarogova ~
ena, zaa
titnica vjerenika i bra%0ńne sloge. Svarog ju
Vida
je nazivao Bo~
enom i Prijom, poznata je i pod imenom Via
nje
koja sjedi s prstenom u desnici uz bok starom Vidu.
Lijepe, mlade djevojke, obu%0ńene u bijelo i plavo ruho, koje im
Vile
lepra
a kao veo. To je vilin veo. Neke imaju i krila. Kosa im je
zlatna, i u njoj je tajna njihova ~
ivota. Ia
%0ńupa li im se i jedna
vlas, one gube vilinsku moć i umiru. Glas im je %0ńaroban, a o%0ńi
im sijevaju zrakama svjetla. Posrednice su izme
u ljudi i
bogova. Straa
e ih preokrenute koa
ulje.
Vile bojovnice obitavaju u Domu Slave, a po nalogu Svevida,
Vile bojovnice
Svaroga i Peruna poma~
u na bojia
nicama. Najpoznatije su:
Vojislava, Stanislava, Radoslava, Borislava, Gordana i ostale
ratnice. Neprijateljima lome koplja i ma%0ńeve u komade,
odvraćaju im strijele od cilja. Po bojia
tima biraju mu~
eve i
momke, najhrabrije junake. Izabranike postavljaju na konje i
predvode ih u dvore Staroga Vojina.
%7ńive u gorama i planinama, zalaze u pećine i lebde oko svoga
Vile planinke
planinskoga svijeta, jam%0ńe mu sreću, %0ńuvaju junacima stra~
u.
Poznate vile planinke su vila Velebita, Vila s Urvine,
Bosanska vila, Alpinka, Vila Zagorkinja, Vila Prigorkinja,
Biokovska vila.
Poznate su i pod nazivom Usude i Sudije. Pohode ljude pri
Vile su
enice
ro
enju kako bi im izrekle sudbinu. Najpoznatije su
Ro
enica, Sreća i Zlosreća. Ro
enica odre
uje dan ro
enja,
Sreća pri ro
enju daruje sreću, a Zlosreća izri%0ńe dan smrti i
odlaska s ovoga svijeta.
Mitoloa
ko biće koje nastanjuje nedostupne i nepoznate
Vitorog
predjele, obdareno moćnim i ubojitim rogom. Izgledom
nalikuje i jelenu i konju.
Vodan je bog svih voda, nastanjuje morske i rije%0ńne dubine.
Vodan
Potomci su mu vodene i morske vile. Njegov nasljednik u
kra
ćanskom razdoblju vjerovanja je sveti Nikola, zaa
titnik
pomoraca i brodara.